Govorni zadaci su u središtu zanimanja brojnih istraživača jer su temelj za dobivanje relevantnih podataka za razumijevanje psiholingvističkih procesa kada je riječ o učenju i promjenama u govornikovu J2 sustavu. Strateško planiranje zadataka je jedna od implementiranih varijabli koja je privukla značajnu pozornost istraživača te se pokazala relativno značajnom s obzirom na njezin utjecaj na J2 govornu proizvodnju. Istraživanja ukazuju da mogućnost planiranja prije izvedbe rezultira fluentnijim i kompleksnijim izričajem u odnosu na onaj kod kojeg nije bilo prethodnog planiranja.

Teorije kojima se objašnjava proizvodnja govora u stranom jeziku naglašavaju nužnost uvođenja specifičnih govornih zadataka u nastavne programe, a odabrani zadaci nalaze uporište u Leveltovu modelu govorne proizvodnje. To znači da strateško planiranje pomaže u fazi konceptualizacije jer omogućava oblikovanje kompleksnijeg izričaja te vodi fluentnijem izričaju. Također, pomaže i u fazi formulacije jer pruža dodatno vrijeme potrebno za monitoring. Posljedica pojačanog djelovanja mehanizma za kontrolu govora je gramatički točniji izričaj. Slijedi da strateško planiranje pozitivno djeluje na govorni izričaj u smislu kompleksnosti, fluentnosti i točnosti. Drugim riječima, različite strategije planiranja utječu na smanjivanje pritiska kao posljedice ograničenog kapaciteta radne memorije. Osnovna svrha proučavanja i razumijevanja složenih procesa uključenih u proizvodnju govora je što se na temelju poznavanja opisanih procesa mogu predvidjeti utjecaji planiranja na govornu izvedbu.  U tom smislu, u planiranom istraživanju mjerit će se parametri govorne izvedbe i njihov utjecaj na govornikov J2 sustav primjenom strateškog planiranja koje prethodi izvršenju govornog zadatka.

Govornikova lingvistička kompetencija može se opisati holistički, a odnosi se na stupanj ovladavanja jezikom u odnosu na nativnog govornika ili mjerenjem odgovarajućih parametara, pri čemu se u obzir uzimaju i analiziraju različite razine izvedbe, prije svega fluentnost, točnost i kompleksnost izričaja.

Fluentnost uključuje lakoću izvedbe a može se izraziti vremenskim, fonetskim i akustičkim parametrima. Ona može ukazivati na stupanj poznavanja jezika ili automatiziranost određenih psiholoških procesa. Fluentnost je vrlo širok pojam koji obuhvaća cijeli spektar fenomena od psihološke manifestacije, procesa povezanih s planiranjem, organizacijom i govornom proizvodnjom te fenomena oklijevanja i vremenskih dimenzija govora. Gramatička točnost podrazumijeva rečenicu u kojoj ne postoji pogreška u pogledu sintakse, morfologije i leksičkog odabira sa stajališta govora nativnog govornika. Treća varijabla govorne izvedbe je kompleksnost izričaja, a podrazumijeva leksičku raznovrsnost.

U istraživanju će sudjelovati 50 studenata prve godine elektrotehnike i informacijske tehnologije koji imaju položenu višu razinu engleskog jezika na maturi. Svaki ispitanik će odraditi tri govorna zadatka kojima će prethoditi planiranje u trajanju od deset minuta. Izvršit će se mjerenja odgovarajućih parametara kojima se procjenjuje fluentnost, gramatička točnost i kompleksnost izričaja. Zvučni zapisi bit će transkribirani i analizirani primjenom odgovarajućeg računalnog softvera za analizu govora.