Dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku u 2013.

Ovogodišnju nagradu dijele britanski fizičar Peter Higgs i belgijski fizičar Francois Englert.

U ranim 60-im godinama prošlog stoljeća teorijski fizičari su se trudili razumjeti zašto elementarne čestice imaju masu. Dotadašnja teorijska razmatranja sadržavala su bezmasene čestice, u kontradikciji sa svakidašnjim iskustvom. Higgs i Englert su, uz preminulog kolegu Roberta Brouta, kao rješenje prvi predložili elegantan mehanizam nazvan lomljenje simetrije (symmetry breaking). Ovaj mehanizam je predviđao i postojanje nove, masivne čestice, Higgsovog bozona, kao sastavnog dijela teorije elementarnih čestica, Standardnog modela.

Dokazivanje ispravnosti teorije trajalo je gotovo pola stoljeća i uključivalo je i kreiranje i gradnju jednog od najvećih i najsloženijih uređaja koje je čovječanstvo izradilo, Velikog sudarača hadrona (LHC) u CERN-u. Upravo je objavljivanje otkrića nove čestice sa svojstvima Higgsovog bozona na CERN-u, 4. srpnja 2012., „natjeralo“ Nobelovo povjerenstvo da u ovoj godini nagradi rad Higgsa i Englerta.

Od gotovo samih početaka CMS kolaboracije, jedne od dvije velike kolaboracije fizičara na CERN-u i LHC-u koje su sudjelovale u prošlogodišnjem otkriću nove čestice, na inicijativu eksperimentalnog fizičara svjetskog glasa, Splićanina, Danijela Denegrija, uključena je i grupa fizičara s FESB-a i splitskog PMF-a. Tijekom dvadeset godina, od najtežih ratnih dana do danas, gotovo svi članovi katedre za fiziku FESB-a su na neki način bili uključeni u rad. Posebno za istaknuti je same početke i rad profesora Ivice Puljka i Nikole Godinovića na testiranju i poboljšanju svojstava lavinskih fotodioda za elektromagnetski kalorimetar CMS- detektora, te rad u posljednjih par godina. Do početka 2013., u dvogodišnjem razdoblju, profesor Puljak je koordinirao rad grupe od stotinjak fizičara iz cijelog svijeta koji su tragali za raspadom Higgsovog bozona na četiri leptona, tzv. zlatnim kanalom raspada ove čestice. Svoj relevantan doprinos dali su i znanstveni novaci Roko Pleština i Marko Kovač.

Veliki sudarač hadrona je tek u početnoj fazi svog rada i možda su iza ugla novosti koje bi mogle odjeknuti i jače od prošlogodišnjeg otkrića nove čestice.