prof. dr. sc. IVICA PULJAK dobitnik godišnje nagrade za znanost u području prirodnih znanosti

Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost na svojoj sjednici održanoj 17. srpnja 2014. godine, donio je odluku o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2013. godinu. Iznimno nam je zadovoljstvo da je godišnju nagradu za znanost u području prirodnih znanosti dobio dr. sc. Ivica Puljak, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost donio je jednoglasnu odluku o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2013. godinu. Sjednicom je predsjedao predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko koji je i predsjednik toga Odbora. Ukupno je dodijeljeno trideset nagrada.

Obrazloženje za dodjelu nagrade prof. dr. sc. Ivici Puljku:

Prof. dr. sc. Ivica Puljak započeo je svoju profesionalnu karijeru izradom diplomskog rada na CERN-u krajem 1993. i početkom 1994. godine, na temi energijske rezolucije elektromagnetskog kalorimetra (ECAL) Compact Muon Solenoid (CMS) detektora u CERN-u. Nakon diplomiranja zaposlio se kao znanstveni novak na FESB-u, nakon čega je izradio magistarski rad Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te doktorski rad na Sveučilištu Pierre et Marie Currie u Parizu. Tema doktorske disertacije bila je procjena potencijala CMS detektora za otkriće Higgsovog bozona kroz kanal raspada u četiri eletkrona, za koji je dobio nagradu CMS kolaboracije 2001. godine. Samu disertaciju izradio je u laboratoriju Leprince Rinquet na Ecole Polytechnique u Palaiseau, Francuska. Nakon doktorata i povratka na Sveučilište u Splitu nastavio je raditi na tri projekta: izgradnja elektromagnetskog kalorimetra CMS detektora, razvoj algoritama za rekonstrukciju elektrona u CMS detektoru i razvoj analize za otkriće Higgsovog bozona kroz njegov kanal raspada u 4 leptona (elektrona ili miona).

 

Jedan od važnih doprinosa na razvoj područja odnosi se na razvoj algoritama za rekonstrukciju elektrona u CMS detektoru, gdje je sudjelovao u razvoju i implementaciji algoritama za kombinaciju informacija iz elektromagnetskog kalorimetra i detektora tragova, koji se koristi kao službeni algoritam za rekonstrukciju elektrona u CMS kolaboraciji i koristio se za otkriće novog bozona. U prvim godinama prikupljanja podataka CMS detektorom, kada je naglasak bio na kalibraciji rada detektora, kolega Puljak vrlo je aktivno sudjelovao u kontroli rada detektora i mjerenju svojstava elektrona (tzv. electron commissioning). Rezultat tog rada je provjera, implementacija i podešavanje ranije razvijenih algoritama za rekonstrukciju elektrona, koji se sada koriste kao standardni algoritmi u cijeloj kolaboraciji.

Doprinos kolege Puljka razvoju analize za potragu za Higgsovim bozonom, zajedno s kolegama iz kolaboracije, rezultirao je potpuno razvijenom i implementiranom analizom kojom je pronađen novi bozon na CERN-u. Kanal raspada na kojem je radio prof. Puljak (HàZZà4leptona), najosjetljiviji je kanal kroz koji se pronašao novi bozon, te je, uz raspad Higgsovog bozona u dva fotona, i najprecizniji. Nadalje, kroz ovaj kanal se najpreciznije mogu izmjeriti svojstva novog bozona, poput mase ili spina, što je i pokazano u najnovijim rezultatima objavljenih krajem studenog ove godine. Njegov doprinos potrazi za Higgsovim bozonom prepoznat je u cijeloj CMS kolaboraciji (koja broji oko 3000 znanstvenika iz cijelog svijeta) te je početkom 2011. godine imenovan ko-voditeljem potrage ze Higgsovim bozonom kroz kanal raspada u dva Z bozona, koji se dalje raspadaju na kvarkove ili leptone. Pozicija ko-voditelja znači i odgovornost za rezultate koji se publiciraju kroz ove kanale raspada, koji spadaju u najvažnije kanale kroz koji se pronašao novi bozon. Pod njegovim vodstvom su publicirani vrlo važni rezultati potrage na nekoliko važnih svjetskih konferencija (EPS2011, LeptonPhoton2011, Moriond2012, ICHEP2012, HCP2012, Moriond 2013), te su publicirani kao članci u prestižnim svjetskim časopisima (lista 10 najznačajnijih radova dana je u točki B). Rezultat rada HàZZ grupe, pod direktnim vodstvom kolege Puljka, rezultirala je otkrićem novog bozona, kao i mjerenje njegovih parametara, čime se potvrdilo da se radi o Higgsovom bozonu Standarnog modela, što predstavlja značajni utjecaj na cijelu fiziku čestica. Upravo zbog tih rezultata ove godine je dodjeljena Nobelova Nagrada za Fiziku.

Nakon što je završen mandate ko-voditelja grupe unutar CMS kolaboracije, kolega Puljak je imenovan editorom tzv. “legacy paper”, u kojem su opisani svi dosadašnji rezultati otkrića Higgsovog bozona kroz kanal raspada u četiri leptona, te mjerenje njegovih svojstava. Opsežan rad na članku je završen upravo ovih dana i poslan na publiciranje u Physical Review D.

Kolega Puljak je također kontakt osoba za računanje omjera grananja za raspad Higgsovog bozona u okviru velike radne grupe, koja uključuje znanstvenike iz dviju velikih kolaboracija (CMS i ATLAS) te kolege teorijske fizičare koji se bave fizikom Higgsovog bozona. Ova radna grupa izračunala je sve omjere grananja, uključujući i pripadajući sistematske greške, koje su se koristile za sve analize u potrazi za Higgsovim bozonom u obje kolaboracije, što predstavlja značajan doprinos fizici elementarnih čestica i direktno je korišten u pronalasku novog bozona na CERN-u.

U velikim kolaboracijama rad i utjecaj pojedinih znanstvenika vidi se i kroz interne publikacije unutar kolaboracije. Kolega Puljak objavio je više od 40 internih publikacija na temama na kojima je radio kroz dugi niz godina. Lista svih internih publikacija navedena je u točki A.1.

Pored utjecaja na razvoj fizike elementarnih čestica u svijetu prof. Puljak vrlo je aktivan na razvoju ovog područja znanosti na Sveučilištu u Splitu, ali i na razini cijele Hrvatske. Pored toga izuzetno aktivan na području popularizacije i promocije znanosti, što se očituje u velikom broju aktivnosti navedenih u točki R. ovog priloga. Još jedna od važnih aktivnosti kolege Puljka je organizacija međunarodnih konferencija, radionica i škola, kojima također značajno utječe na razvoj fizike elementarnih čestica, kako kod nas, u široj regiji, tako i na europskoj i svjetskoj razini. Jedan od primjera svjetski relevantne priznatosti njegovog rada je činjenica da je 2011. godine imenovan predsjednikom Upravnog odbora CERN-ove škole znantvenog računanja (CERN School of Computing), jedne od najboljih svjetskih škola znanstvenog računanja.

Smatramo da je svojim dugogodišnjim strpljivim i marljivim radom kolega Puljak značajno utjecao na cijelo područje fizike čestica, što je u konačnici rezultirao otkrićem Higgsovog bozona. Njegov cjelokupni rad predstavlja istovremeno značajan doprinos svjetskoj znanosti u području Fizike elementarnih čestica, kao i značajno otkriće u 2013. godini.

 

Kategorije